Depopulacija je, kako smo već više puta naglašavali u našim analizama izdvajanja za demografske programe i mjere, jedan od najvećih nacionalnih izazova, a s kojim se suočavaju i mnoge druge, naročito istočne i južne, europske zemlje. Prema podacima EU parlamenta, razloga za to je nekoliko; odljev mozgova (budući da slabije razvijeni dijelovi kontinenta gube visokokvalificirano stanovništvo), jaz između urbanih i ruralnih područja (s obzirom da većina europskog stanovništva živi u urbanim područjima) te starenje stanovništva (jer zbog dužeg životnog vijeka predviđa se da će do 2070. godine 30,3 posto stanovništva imati preko 65 godina dok je primjerice u 2019. godine toliku dob imalo 20,3 posto). Prema istom izvoru, prvo prirodno smanjenje broja stanovnika u EU zabilježeno je 2015. godine, a očekuje se nastavak tog trenda.
Hrvatska je nažalost jedna od, po tom pitanju, ugroženijih zemalja kao što je potvrdio nedavni popis stanovništva kada je ustanovljeno da smo tijekom proteklog desetljeća izgubili otprilike grad veličine Zadra. Odnosno, izgubili smo oko 10 posto stanovništva što je najlošija statistika od Drugog svjetskog rata.
Središnji državni ured za demografiju i mlade ističe kako ključ uspjeha za demografsku revitalizaciju leži u učinkovitoj koordinaciji i suradnji između nacionalne, regionalne i lokalne vlasti kao i suradnji sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i ostalim relevantnim dionicima.
Nas je stoga i ovog puta zanimalo kako se, u kontekstu provođenja nekih od najpopularnijih demografskih mjera (koje i te kako znače građanima prosječnih primanja koji se odluče na prinovu), za bolja demografska kretanja bore hrvatski gradovi pa smo tako, na temelju konsolidiranih proračuna za 2021. godinu (2022. se tek obrađuje), ustanovili da samo tri grada izdvajaju preko jedan posto svog budžeta za porodiljne naknade i potpore za novorođenčad, a sva tri su slavonska (što nije osobito iznenađenje budući da je Slavonija depopulacijom jedno od najpogođenijih područja) iako među deset najbolje rangiranih gradova dominiraju oni priobalni.
Na prvom mjestu, prema izdvajanju za porodiljne naknade i opremu za novorođenčad iz gradskog proračuna, smjestio se Grad Otok s 1,05 posto izdvojenih sredstava. Slijedi ga Belišće s 1,04 posto te Đakovo s 1,01 posto udjela. Između 0,92 posto i 0,75 posto gradskog budžeta za ovu su namjenu izdvojili još i Metković, Stari Grad, Vrlika, Supetar, Klanjec, Drniš i Pregrada što ih uvrštava među deset najbolje rangiranih gradova.
Gradovi Belišće i Otok na vrhu su i po izdvajanju per capita, doduše, u ovom su slučaju zamijenili pozicije. Belišće je u analiziranoj 2021. godini izdvojilo po stanovniku 81,33, a Otok 80,83 kune. Slijedi ih Stari Grad s izdvojenih 77,56 kuna, a preko 70 kuna po stanovniku izdvojili su još i Vrlika te Supetar. Šesta je Crikvenica s 59,87 kuna, a listu deset najboljih čine još i Slavonski Brod, Novalja, Drniš i Nin, čija izdvajanja se kreću od 54,53 do 57,82 kune per capita.