Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj obilježava se, temeljem odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite, 1. ožujka, na isti datum kada se obilježava i Međunarodni dan civilne zaštite
Civilna zaštita u Republici Hrvatskoj bilježi svoju povijest od kasnih dvadesetih godina 20. stoljeća. Prema povijesnim zapisima, preteča civilne zaštite u Hrvatskoj rođena je idejom o potrebi zaštite stanovništva nakon potresa, koji je 1884. godine pogodio Zagreb, dok su se počeci organiziranog sustava civilne zaštite počeli razvijati od kasnih 20.-tih godina 20.-tog stoljeća.
Danas, civilna zaštita u Republici Hrvatskoj predstavlja sustav organiziran na lokalnoj, područnoj i nacionalnoj razini koji se temelji na načelima supsidijarnosti, solidarnosti i kontinuitetu djelovanja.
Opći cilj zbog kojeg se ustrojava sustav civilne zaštite je zaštita i ostvarivanje sigurnosnih standarda i interesa građana Republike Hrvatske i to u specifičnim slučajevima izvanrednih događaja kada su najizravnije izloženi njihovim posljedicama. Zato civilna zaštita uključuje sve raspoložive resurse i kapacitete u privatnom i državnom vlasništvu, uključujući i sudjelovanje stanovništva na lokalnim, područnim i državnoj razini, koji djelovanjem unutar tog posebnog namjenski organiziranog sustava mogu doprinijeti umanjivanju i/ili sprječavanju oštećivanja zdravlja, gubitaka života, uništenja materijalnih dobara i šteta na okolišu od posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa te ratnih djelovanja i terorizma.
Civilna zaštita je višedimenzionalan sustav koji u jednom dijelu čine operativne snage, primarno profesionalne, čije djelovanje se temelji na kapacitetima žurnih službi i drugih pravnih osoba čija je redovna djelatnost spašavanje, kapaciteti udruga, vatrogasci, Hrvatska gorska služba spašavanja i Crveni križ, kao i drugi kapaciteti čija je redovna djelatnost u određenom dijelu komplementarna potrebama djelovanja sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Kada se njoj pridodaju pripadnici policije i Oružanih snaga Republike Hrvatske te postrojbe i povjerenici civilne zaštite, zaokružuje se slika na način kako javnost uglavnom percipira sustav civilne zaštite.
Za njihovo međusobno djelovanje primjenjuju se posebni protokoli za suradnju, usklađuje/koordinira zajedničko djelovanje različitih operativnih kapaciteta te ustrojavaju i osposobljavaju stožeri kao posebna tijela koja svojim djelovanjem operativno integriraju rad svih operativnih snaga i sudionika koji provode mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
U sljedećem periodu pred sustavom civilne zaštite su veliki izazovi, jer je integracijom Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje u sastav Ministarstva unutarnjih poslova od 1. siječnja 2019. napravljena velika reforma ovog sustava.
Tako će prioritet u razdoblju koje slijedi biti ispunjavanje dosadašnjih zadaća svih segmenata, posebice operativnih i proceduralnih, podizanje njihove kvalitete na višu razinu, postizanje neovisnosti u procesu upravljanja sigurnosnim rizicima, s posebnim naglaskom na stvaranje jedinstvenog sustava sposobnog odgovoriti na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanjem u izvanrednim situacijama te kriznim stanjima u svim uvjetima.