U nizu analiza i istraživanja koje kontinuirano provodimo kako bismo usporedili rad gradskih uprava donosimo i analizu podataka izdvajanja gradova za jednu od najpopularnijih demografskih mjera – naknade za roditelje beba i opremu za novorođenčad. Tako smo, dok čekamo rezultate za 2021., analizirali dostupne podatke o izvršenjima proračuna za 2020. po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune Gradova. Po oba dijela prvog kriterija prednjače gradovi iz priobalnih županija, pa se tako kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad istaknula naročito Vrlika, a značajnim izdvajanjima se mogu pohvaliti i Stari Grad, Otok, Belišće, Supetar, Mali Lošinj, Đakovo, Metković, Crikvenica, Valpovo, Obrovac, Krk, Novska, Hrvatska Kostajnica…

Iako su neslužbene procjene bile poznate netom nakon njegova završetka, a budimo realni i daleko prije toga, prvi službeni rezultati Popisa stanovništva 2021. izazvali su na proljeće lavinu dramatičnih reakcija jer – situacija je, ponovimo ono što smo u više navrata na istu temu notirali – uistinu dramatična. Ukupno nas je u Republici Hrvatskoj ispod 3,9 milijuna. U posljednjih 10 godina ostali smo bez 396.360 ljudi, što je gotovo 10 posto stanovništva. Tek tri najveća grada – Zagreb, Split i Rijeka – broje iznad 100 tisuća stanovnika, četvrti najveći grad, Osijek, pao je na 96.848, Zadar na 70.829, Velika Gorica na 61.198, Pula na 52.411, a Slavonski Brod je posljednji u nizu gradova koji imaju preko 50 tisuća stanovnika. U minusu su sve županije i svi gradovi – osim njih osam: Solin, Krk, Dugo Selo, Supetar, Sveta Nedelja, Biograd na Moru, Stari Grad i Novalja.

Godinama, sada već i desetljećima, stručnjaci i demografi upozoravaju na negativne demografske trendove koji se sve češće svode pod zastrašujuće pojmove kakvi su izumiranje i bijela kuga. Lani se, prema i dalje privremenim podacima, rodilo 36.505 djece, ili 660 više nego 2020. godine kada smo imali najmanje rođenih uopće otkako se prate statistike, 35.845 beba. Nažalost, to ne znači ništa kada je u 2021. razlika broja umrlih i rođenih bila preko 27.000 u korist umrlih i kada stručnjaci upozoravaju da je potrebno rađati se oko 55-56 tisuća djece da bi se osigurala izmjena generacija. Posljednji put 55.500 rođenih imali smo 1997. kada smo imali i posljednji pozitivan prirodni prirast stanovništva.

Ne oslanjajući se na nacionalnu razinu, odnosno državu koja se nažalost suočava s jednom od najvećih depopulacija u svojoj povijesti, velik teret u demografskoj obnovi očekivano pada na gradove i općine koji svaki na svom području kreiraju natalitetne mjere kako bi, ako ne potaknuli demografski rast, onda barem zaustavile strmoglavi demografski pad. A jedna od tih mjera, koja će novopečenim roditeljima olakšati život, svakako je novčana naknada za rođenje djeteta.

Posve je jasno da se demografska slika i negativni trendovi zbog kojih Hrvatska izumire neće popraviti ako država i/ili gradovi udvostruče ili utrostruče naknade za bebe, kao što je jasno i da se pronatalitetna politika države ili grada ne može prosuđivati samo na temelju iznosa koji se dijele roditeljima povodom djetetova rođenja. Ozbiljna pronatalitetna politika podrazumijeva cjelovitu strategiju i čitav niz trajnih i sustavnih mjera kojima će se mladim obiteljima život učiniti ugodnijim, te im omogućiti kvalitetnu infrastrukturu i standard u kojem će željeti, i biti u mogućnosti, stvarati i širiti svoju obiteljsku zajednicu. Pa ipak, koliko god se nitko neće, gotovo sigurno, odlučiti na rađanje djeteta zbog izdašnih naknada za bebe one su, barem na simboličnoj razini, itekako bitna poruka o odnosu prema obitelji države i/ili gradskih uprava. Jasno je da se demografska politika ne može zasnivati na jednokratnim mjerama niti naknade za bebe govore o ukupnoj demografskoj politici grada, no činjenica je da je ovaj vid financijske pomoći roditeljima itekako dobrodošao i da i simbolički puno govori o odnosu grada prema mladim obiteljima…

Pronatalitetna politika u velikom broju gradova je na vrhu liste prioriteta, a ozbiljno su se shvatila i predizborna obećanja pa se nakon prošlogodišnjih izbora u nizu sredina ozbiljno razmatralo povećanje naknada za bebe, popraćeno uglavnom i dodatnim mjerama poput smanjenja cijena vrtića ili povećanja stipendija. Na žalost, aktualna globalna situacija, recesija i inflacija, i na tom je lokalnim polju imala utjecaj donekle usporivši zacrtane planove u raspolaganju proračunskim sredstvima.

Naknada za novorođene, kako je pokazala analiza Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, samo je jedna od 13 osnovnih mjera poticanja demografskog razvitka, osnivanja obitelji i zaštite mladih uz čitav niz podmjera istog proračunskog predznaka, koje se provode na razini gradova. Riječ je, među ostalim, o potporama za začeće, trudnoću i majčinstvo, sufinanciranju vrtića, školskih udžbenika, prijevoza, prehrane i smještaja u učeničke domove, podjeli stipendija, poticanju studiranja i mjerama stambenog zbrinjavanja.

Uz to, lokalne jedinice iz godine u godinu povećavaju kapacitete dječjih vrtića, povećavaju potpore za novorođenu djecu, osmišljavaju nove programe i projekte koji se odnose na stambeno zbrinjavanje mladih obitelji i ostale mjere usmjerene na zadržavanje mladih na svom području. Bitno je naglasiti da u tome jedinice nisu same, Središnji državni ured za demografiju i mlade i ostala državna tijela koliko-toliko osluškuju potrebe manjih sredina i aktivno rade na novim demografskim ulaganjima i mjerama. Najbolji primjer toga je najnovije ulaganje u dječje vrtiće putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnoj vrijednosti 1,6 mlrd. kuna.

Kada je riječ o naknadama za bebe i opremi za novorođenčad, analizirali smo dostupne podatke za 2020. po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune Gradova. Po oba dijela prvog kriterija prednjače oni iz priobalnih županija, pa se tako s uloženih 76.20 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 11.818.18 kuna po djetetu, kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad istaknula naročito Vrlika. Prema per capita izdvajanju po stanovniku slijedi je još jedno središte u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Stari Grad na Hvaru, sa 75.27 kuna, zatim Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 70.99 kuna, a među 10 najdarežljivijih u tom segmentu su i Belišće (70.07 kn), Supetar (64.50 kn), Drniš (60.99 kn), Novalja (59.99 kn), Mali Lošinj (58.43 kn), Crikvenica (52.38 kn) i Vodice (51.47 kuna). Kod svih ostalih izdvajanja za bebe bila su po glavi stanovnika ispod 50 kn, njih 47 su izdvajala 10-50 kuna.

Prema per capita izdvajanju po djetetu dominantnu Vrliku prate u stopu tri jadranska središta, među njima dva otočna, Stari Grad s 8.750 kuna, Crikvenica s 7.178.08 kuna i Supetar s 6.829.27 kuna. Tu su onda redom, također, u vrhu i Top 10 – Otok, Drniš, Belišće, Mali Lošinj, Vodice i Novalja koja je zadnja u nizu s izdvojenih za naknadu roditeljima i opremu po bebi preko 5.000 kuna. Točno 10 gradskih sredina izdvojilo je iz Proračuna u tu namjenu po djetetu između 4.000 i pet tisuća kuna, njih 11 nadalje od 3.000 do 4.000 kuna…

Grad Vrlika s uloženih 76.20 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 11.818.18 kuna po djetetu, istaknuo se kao apsolutni prvak na per capita polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad. U 2020. su za tu svrhu izdvojili 130.000 kuna, na 1.706 stanovnika i 11 u toj godini rođenih beba. U Top 20 su izvrsni i prema porastu izdvajanja u 2020. u odnosu na 2017. (11.- 182.61 posto), i na 2019. (19. u poretku – 13.04 posto povećanja).

Pod vodstvom Jure Plazonića, Vrlika kroz različite programe za djecu i mladež godišnje izdvaja oko dva milijuna kuna. U paleti demografskih mjera i skrbi za mlade koji se primjenjuju u tom gradiću Splitsko-dalmatinske županije, među ostalim, ističu se osiguranje besplatnog vrtića za svu djecu, višegodišnji program dodjele stipendija svim redovitim studentima u iznosu od 500 kuna mjesečno i kupnju udžbenika svim učenicima što se primjenjuje već desetak godina. Ukupno izdvajanje za demografiju i mlade dobiva dodatno na težini kada se zna da je proračun Vrlike oko 22 milijuna kuna.

Naknade za novorođenčad su jednokratne i iznose: 10.000 kuna za prvo dijete, 15.000 kuna za drugo, 20.000 kuna za treće, za svako poslije – 25.000 kuna. U Vrlici za vrtić izdvajaju oko 445 tisuća kuna, za udžbenike osnovcima – oko 40.000 kuna, za stipendije su u proračunu izdvojili- 130.000 kuna. Subvencionira se, naglašavaju nam, i prijevoz učenika sa 90.000 kuna. Za mlade obitelji je napravljen i program pomoći pri stambenom zbrinjavanju za koji vlada priličan interes i drže kako bi mogao biti vrlo uspješan.

Imajući u vidu loše demografske podatke, kao osnovni cilj i prioritet budućeg razvoja Grada Vrlike nametnulo se, napominju, zadržavanje postojećih i privlačenje novih stanovnika grada. No, za realizaciju potrebno je uz temeljne pronatalitetne mjere, omogućiti i izgradnju stambenog fonda kao i drugih javnih građevina koje prate opće potrebe stanovanja. Razvoj naselja i količina površina su vrlo povoljni i ne postoje prostorna ograničenja koja bi usporavala ili ograničavala njihov razvoj, jer je planskom dokumentacijom osigurano dovoljno prostora za smještaj naselja. Cilj Programa demografskih mjera i poticaja mladima u rješavanju stambenog pitanja je stvoriti osnovne uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji radi povećanja broja stanovništva i gospodarskog razvoja. Mjere demografskih stambenih poticaja, na koje su posebno ponosni, obuhvaćaju: stambeno zbrinjavanje mladih obitelji darovanjem ili prodajom građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada po posebnim uvjetima radi izgradnje vlastite stambene zgrade, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji gradnjom POS-ovih stanova, podmirenje troškova izrade projektne dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole, financijsku pomoć pri kupnji građevinskog zemljišta ili stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području grada, poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća ili stanova kojima se osigurava novi ili poboljšava postojeći stambeni prostor, a Javni poziv mladim obiteljima za dostavu prijava za korištenje mjera za pomoć pri rješavanju stambenog pitanja objavljuje se, u pravilu, početkom godine i vrijedi do kraja tekuće godine ili do iskorištenja sredstava te se i prijava može podnijeti tijekom tog razdoblja.

Ipak, kažu u gradskoj upravi na rijeci Cetini, tim Programom nije moguće u cijelosti riješiti ukupnu problematiku demografskog stanja na području Grada Vrlika. Uz ove mjere nužno je i nastaviti s aktivnostima stvaranja preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanja uvjeta života na području Vrlike stalnim ulaganjem u komunalnu infrastrukturu i javni sadržaj.