U ponedjeljak, 10. veljače 2020., u prostorijama Grada Vrlike, održan je inicijativni sastanak o obilježavanju postojanja grkokatoličke crkve Presvete Trojice u Vrlici, koja je stajala u gradu do 1970. godine. Sastanku u nazočili: đakon Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije u ime križevačke eparhije, ing. Ivo Mišur, inicijator obilježavanja, zatim gradonačelnik Vrlike g. Jure Plazonić i zamjenik gradonačelnika Nikola Uzun ispred Grada Vrlike te Dijana Maras, direktorica Turističke zajednice Vrlika. Svi nazočni zaključili su da je potrebno obilježiti mjesto postojanja grkokatoličke crkve u Vrlici spomen-pločom kao i jednom godišnjom proslavom vjersko-kulturnog karaktera koja bi bila već ove godine u subotu između blagdana Presvetog Trojstva prema grkokatoličkom i rimokatoličkom kalendaru, a koja ove godine pada u subotu, 6. lipnja. U sklopu proslave koju će zajedno organizirati Grad Vrlike i Križevačka eparhije, održat će se svečana sjednica Gradskog vijeća te otkriti spomen ploča na mjestu nekadašnje crkve, danas na zelenoj površini kraj dječjeg igrališta. Također, u vrličkoj rimokatoličkoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija, služit će se svečana grkokatolička liturgija. Uz kamenu postavit će se i informativna turistička ploča sa slikom crkve i podacima o njoj. Uz potomke vrličkih grkokatolika, u proslavi će sudjelovati KUU Milan Begović iz Vrlike, “Čuvari Kristova groba“ iz Vrlike, hodočasnici iz drugih grkokatoličkih župa, crkveni zbor te “Žumberački uskoci“. Proslavu će zajedno financijski poduprijeti Grad Vrlika i Križevačka eparhija.

Grkokatolička župa u Vrlici ustanovljena je 1834. godine. U lipnju 1836. u posjet grkokatoličkim župama Baljcima, Kričkama i Vrlici po prvi put je došao grkokatolički križevački biskup Gabrijel Smičiklas, pod čiju su crkvenu jurisdikciju te župe spadale. Vrliku je pohodio 8. lipnja. Iste godine vladika Smičiklas je za te tri župe osnovao Dalmatinski vikarijat sa sjedištem u Kričkama, a u njegovu sastavu bila je i ranije osnovana vojna grkokatolička kapelanija sa sjedištem u Zadru. Vrlički grkokatolici, u nedostatku vlastitog objekta, na bogoslužje su se okupljali najprije u rimokatoličkoj crkvi sv. Petra i Pavla na vrličkom groblju. Već 1836. spominje se grkokatolička kapela u Vrlici, a na mjestu kapele ubrzo je podignuta crkva. Grkokatoličku crkvu Presvete Trojice posvetio je 28. svibnja 1844. križevački vladika Gabrijel Smičiklas, uz nazočnost mnoštva grkokatoličkih i rimokatoličkih vjernika i svećenika. Crkva je bila jednobrodna, izgrađena u neoromaničkom stilu, a s prednje strane iznad ulaza nalazio se zvonik. Unutar crkve nalazila se dvadeset jedna ikona. Već krajem 19. st. crkva je oštećena pucanjem zidova i nanosima kiše. Križevački vladika Julije Drohobeczky uspio je popraviti crkvu 1895. godine. Nakon smrti posljednjeg vrličkog grkokatoličkog župnika Malića i odseljavanja grkokatolika, ključevi crkve su 1923. godine predani rimokatoličkomu župniku don Ivanu Menđušiću, a propadanje zdanja crkve se nastavilo. Tijekom 1950-tih općina je kupila zgradu i zemljište crkve, a nakon što je ozbiljnije stradala u potresu 1970. godine, kada se srušio krov, odlukom vlasti ostaci su crkve uklonjeni. Na mjestu crkve danas se nalazi dječje igralište (podaci: Ivo Mišur, “Injati – kratka povijest grkokatoličke župe Svete Trojice Vrlika“, Obnovljeni život, Vol. 72, br. 3, 2017.).