×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found
log in

RSS

Vijesti

SVIJEĆE ZA VUKOVAR I ŠKABRNJU

Pozivamo sve građane da u četvrtak, 17. studenog u 18 sati dođu sa lampionima kod murala na Jadranskoj cesti te ih zapale u spomen na žrtve Vukovara i Škabrnje. Sve one koji ne mogu doći pozivamo da svoje upaljene lampione postave na prozore i balkone svojih domova.
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 201 puta
  • Poslijednja izmjena dana Utorak, 15 Studeni 2022 08:56

ŽUPANIJA NOVČANO POMAŽE OBITELJI S VIŠE DJECE NA ŠKOLOVANJU

Županija splitsko-dalmatinska objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu sredstava u svrhu provođenja demografskih mjera za pomoći obiteljima s troje i više djece na školovanju istovremeno u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja i pomoći obiteljima s četvero i više djece na školovanju istovremeno u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja za 2022./23. nastavnu/akademsku godinu ‘Budi tu – tu je tvoj dom’.

Predmet ovog Javnog poziva je prikupljanje prijava za dodjelu novčanih sredstava iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2022. godinu, Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, a u svrhu provođenja demografskih mjera, aktivnost ‘Pomoći obiteljima s troje i više djece na školovanju’ (Zagora i otoci) za 2022./23. nastavnu/akademsku godinu, aktivnost ‘Pomoći obiteljima s četvero i više djece na školovanju’ (1., 2. i 3. skupina Indeksa razvijenosti JLS) za 2022./23. nastavnu/akademsku godinu.
REDNI BROJ II: Gradovi: Sinj, Imotski, Vrgorac, općine: Dicmo, Dugopolje, Zadvarje, kopneni dio SDŽ-a – naselja s područja općine Marina: Blizna Gornja, Blizna Donja, Mitlo, Rastovac, Vinovac, Dograde, Gustirna, Pozorac, Vrsine, Najevi; dio naselja općine Klis: Brštanovo, Dugobabe, Korušće, Konjsko, Nisko, Prugovo, Veliki Broćanac, Vučevica; dio naselja sa područja zaleđa grada Omiša: Blato na Cetini, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Naklice, Nova Sela, Ostrovica, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Svinišće, Trnbusi, Tugare i Zvečanje; dio naselja sa područja općine Seget: Prapatnica, Bristivica, Ljubitovica, Seget Gornji; Otočni dio SDŽ-a – naselja: Otok Brač: naselja s područja općine Pučišća: Gornji Humac i Pražnice; naselja sa područja općine Nerežišća: Donji Humac i Dračevica; naselje sa područja općine Postira: Dol; naselje sa područja grada Supetra: Škrip; naselje iz općine Selca: Novo Selo -zaleđe, Otok Hvar: naselja sa područja grada Starog Grada: Dol, Selca kod Starog Grada, Vrbanj, Rudina; naselja sa područja općine Jelsa: Gornji Humac, Pitve, Poljica, Svirče, Vrisnik, Zastrižišće, Gdinj, te naselja sa područja grada Hvara: Brusje, Malo Grablje, Velo Grablje, Otok Vis: naselja sa područja grada Komiže: Borovik, Duboka, Oključna, Podhumlje, Podšpilje, Žena Glava; naselja sa područja grada Visa: Brgujac, Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Plisko Polje, Podselje, Podstražje; Otok Šolta: naselja sa područja općine Šolta: Donje Selo, Srednje Selo, Gornje Selo, Grohote.

Prijavitelji iz gradova, općina i naselja pod rednim brojem II. ostvaruju mogućnost na:
A) Mjesečnu naknadu ukoliko imaju troje i više djece u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja i to:
• 500,00 kn/mj odnosno 66,36 €/mj za troje djece u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja
• 600,00 kn/mj odnosno 79,63 €/mj za četvero djece u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja
• 700,00 kn/mj odnosno 92,91 €/mj za petero i više djece u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja ili

B) Mjesečnu naknadu ukoliko imaju četvoro ili više djece u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i to:
• 600 kn/mj odnosno 79,63 €/mj za četvero djece u sustavu osnovnog, srednjeg i visokogobrazovanja
• 700 kn/mj odnosno 92,91 €/mj za petero i više djece u sustavu osnovnog, srednjeg i visokogobrazovanja

Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 kn

Bespovratna sredstva mogu se dobiti pod uvjetom:
– da prijavitelj/ica ima troje i više djece koji se redovito istovremeno školuju u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanjaRH
– da prijavitelj/ica ima četvero i više djece koji se redovito istovremeno školuju u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u RH
– da prijavitelj/ica nemaju dugovanja prema Proračunu Splitsko-dalmatinske županije
– da prijavitelji imaju prebivalište na području Splitsko-dalmatinske županije u gradovima, općinama i naseljima i to kako je navedeno pod točkom 4. ovog Javnog poziva

Prijave se podnose na obrascima koji se nalaze u prilogu Javnog poziva i njegov su sastavni dio, zajedno s propisanom dokumentacijom, u tiskanom obliku, preporučenom poštom s povratnicom na adresu Splitsko –dalmatinske županije (ili direktno u Pisarnicu Splitsko-dalmatinske županije): SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA, UPRAVNI ODJEL ZA PROSVJETU, KULTURU, TEHNIČKU KULTURU I SPORT, DOMOVINSKOG RATA 2, 21 000 SPLIT, (PRIJAVA NA JAVNI POZIV za dodjelu sredstava u svrhu provođenja demografskih mjera za pomoći obiteljima s troje i više djece na školovanju istovremeno u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja i pomoći obiteljima s četvero i više djece na školovanju istovremeno u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja za 2022./23. nastavnu/akademsku godinu – BUDI TU – TU JE TVOJ DOM).

Za prijavu na Javni poziv treba priložiti sljedeću dokumentaciju:
– ispunjen i potpisan obrazac prijave za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazac 1 – Prijava);
– preslika osobne iskaznice prijavitelja/ice;
– potvrdu MUP-a o prebivalištu svih članova zajedničkog kućanstva ne stariju od šest mjeseci;
– dokaz o statusu redovitog učenika/učenice odnosno studenta/studentice za svako dijete u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja (potvrda škole/fakulteta/učilišta ) za nastavnu/akademsku godinu 2022./23;
– rodne listove za svakoga učenika/učenicu/studenta/studenticu (ne starije od 6 mjeseci) koji su u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u nastavnoj/akademskoj godini 2022./23. (original ili kopija)
– čitljivu potvrdu IBAN broja tekućeg ili žiro računa u banci prijavitelja (fotokopija ugovora o otvaranju računa ili potvrda banke o IBAN broju računa) – **prijavitelj koji prilaže zaštićeni račun dužan je dostaviti G1 i G2 obrazac kojeg izdaje Fina (Fina će zahtijevati OIB Splitsko-dalmatinske županije ”40781519492”)
– OIB prijavitelja (potvrda o OIB-u ili dokument na kojem je jasno vidljiv OIB prijavitelja)
– izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću (Obrazac 2 – Izjava) da prijavitelj/ica jamči da nema dugovanja prema Proračunu Splitsko-dalmatinske županije

Javni poziv otvoren je od dana objave na službenoj web stranici Splitsko-dalmatinske županije (www.dalmacija.hr) od 09. studenog 2022. do 30. studenog 2022. godine.

Bespovratna sredstva po ovom Javnom pozivu dodijelit će se prijaviteljima koji ispune uvjete poziva.

Jednokratna utvrđena naknada iz točke B pod rednim brojem I. prijavitelju će biti isplaćena najdalje do 31. siječnja 2023. godine

Mjesečne utvrđene naknade iz točke A pod rednim brojem I. i točaka A i B pod rednim brojem II. prijavitelju će biti isplaćene u dva obroka i to:
• za četiri mjeseca 2022.godine (rujan-prosinac) do 15. veljače 2023. godine
• za preostalih šest mjeseci u 2023. godini (siječanj-lipanj) do 30. travnja 2023. godine

Sva pitanja vezana uz ovaj Javni poziv mogu se postaviti elektroničkim putem, slanjem upita na e – adrese ili pozivom na broj telefona: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 021/400-187, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 021/400-170, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 021/400-183
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 329 puta
  • Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 30 Studeni -0001 00:00

AUTOBUS U UTORAK!

Obavještavamo građane da autobusna linija koja prometuje nedjeljom u 17:10 h, neće voziti ovu nedjelju 30.10.2022.

Umjesto u nedjelju prometovati će u utorak 1.11.2022. u 17:10h
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 230 puta
  • Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 30 Studeni -0001 00:00

ZAVRŠEN KAMP JEŽEVIĆ 2022

Na slikovitnoj i pitoresknoj Dinari sredinom prošlog tjedna okupili su se zaljubljenici u očuvanje prirodne i kulturne baštine. Gotovo zaboravljena vještina slaganja i oblikovanja kamena, oživjela je uz vrijedne ruke udruge Dragodid, volontera i Bioma. Za volontere je prilika za aktivni odmor, a za Dinaru znači oživljavanje posebnog tradicijskog nasljeđa.
Na suhozidnom kampu Ježević 2022. projekta Dinara back to LIFE, uglavljenog između Dinare i Peruće, stigli su volonteri sa svih strana Hrvatske. Smjestili su se u Ekološku stanicu Vrlika, posebno uređen prostor nekadašnje škole, u kojem se provodi terenska nastava za studente ili istraživanja vezana uz biologiju, geografiju ili neku drugu znanost. Domaćini i voditelji kampa, nakon dobrodošlice poveli su ih u radne akcije.
Od srijede do nedjelje, dvadesetak volontera odlazilo je pomagati u nastavku radova na lokvi, obnovi bunara Kovačevac i Donjeg bunara u Pekasovoj dragi u blizini utvrde Glavaš te obnavljati suhozid. Nakon radnog dijela, sudionici su mogli pratiti različita tematska predavanja stručnjaka o suhozidnoj baštini, lokvama u kršu, fenomenu klimatskih promjena, bioraznolikosti Dinare i važnosti njenog očuvanja. U subotu je bilo posebno veselo jer se na obnovu suhozida pridružilo dvadesetak djece udruge Čarobni svijet iz Kijeva. Djeca su pomagala dodavati kamenja i upijala tehnike slaganja, a svojim smijehom i šarmom uljepšali su dan svima.
Obnova suhozida
U krševitom području, dobiti obradiv komad zemlje bio je mukotrpan posao i značio je odvajanje kamena od zemlje. A kako je čovjek nastojao živjeti u skladu s prirodom uživajući njene resurse u svakodnevnom životu sa svrhom i ciljem, tako su i odbačena kamenja postala korisna za razgraničenje teritorija, kao barijera za stoku, zaštitu od vjetra, erozije ili poplave. Poput slagalice, prirodno i stabilno složeni, otporni na sve vremenske uvjete i nedaće, osim na zub vremena. Ispresijecan i kamenom mrežom ukrašen krajolik prepoznala je udruga Dragodid koja već 20 godina brine o fenomenu suhozidne gradnje te važnosti njegovog očuvanja. Umijeće i vještine suhozidnje gradnje prepoznao je UNESCO te ih 2018. godine uvrstio na popis kulturne baštine.
U obnovu petsto metara dugog suhozida između zaseoka Vučemilovići i Kaselji sudjelovali su volonteri kojima je ovo većinom prvi susret s Dinarom. Volonterka Leonarda rodom je iz Splita a studira etnologiju i ruski jezik u Zagrebu. Po ocu je porijeklom iz Dalmatinske zagore i oduševila se kad je vidjela poziv za kamp. Iako joj je Dinara blizu, nije je poznavala, pa je ovo bila odlična prilika upoznati se s prirodom i kulturnom baštinom svog kraja.
”Etnologiju sam prvenstveno upisala radi drugih kultura, ali kad bolje pogledam imamo takvo bogatsvo kod sebe za istražiti i učiti. Blisko mi je, a ne znam o tom,e osim što sam kao dijete se igrala i trčala oko suhozida. Tako se valjda rodila ljubav prema kamenjima, a sad me zanima njihovo očuvanje.” – kaže Leonarda.
”Odlučio sam se malo više posvetiti volontiranju za prirodu i kad sam čuo za kamp zanimalo me zašto se obnavljaju suhozidi i čemu služe?”, kaže Hrvoje iz Zagreba koji se nada spojiti ugodno s korisnim – aktivni odmor i učenje o baštini.
Lorena je iz Vinkovaca, a studira u Zagrebu. Prizori Dinare posebno su je oduševili, kao i znanje koje će ponijeti kući. ”Sviđa mi se, poseban je osjećaj kad doživiš prirodu ovog kraja. Suhozidi su mi poznati, ali ovo je prvi susret s tehnikama gradnje i uživam!”
Obnova lokvi i bunara
Kao što je čovjeku njegovo stado ”blago”, tako je i voda na planini – blago svima koji dolaze k njoj. Krške planine obiluju vodenim tijelima koja su nastajala pretežito ljudskim djeloivanjem, ali sve češćim napuštanjem stočarskih praksi na Dinari, zapustilo se njihovo korištenje. Zapuštene lokve i bunari utječu na kretanje stočara koji, zbog otežanog krškog terena i udaljenih resursa pitke vode, izbjegavaju ta područja. Osim čovjeku i stadu, voda je prijeko potrebna i važna drugim vrstama poput vodozemaca i vodenih kukaca koji žive na tom staništu. Nestanak vodenih tijela, njihovo urušavanje, zakopavanje ili zarastanje za posljedicu ima izostanak ispaše na tom području, što dovodi do zarastanja travnjaka i smanjenja bioraznolikosti. Izazov projekata Dinara back to LIFE i Still Water Revival je osigurati održivost vodenih tijela, obnoviti bunare i lokve, a bit će korisno lokalnoj zajednici i svim namjernicima ili putnicima na Dinari.
Krajem prošle zime počelo je iskopavanje nove lokve na lokalitetu Muljika, na širem području Matkovine. Lokva koju se tada iskopalo, sada je trebalo produbiti i proširiti kako bi imala veću zapremninu i mogla duže držati vodu. Na kampu se nastavilo iskopavanje lokve nakon čega se glina stavljala po njenim rubovima kako bi se tijekom budućih prvih kiša ona uvukla među kamenja i ojačala vodonepropusni sloj lokve. Nakon obnove, lokva je sada velika oko 6 metara i duboka oko 70-80 cm.
Drugi dan, na Biteliću je započela obnova bunara Kovačevac koji je potpuno urušen i zarastao u kupinu. Kamenje koje je činilo rub obrušilo se s velikom količinom zemlje a nekoliko ogromnih i teških stijena koje ga držale, utonule su u blato. S velikim naporom, koristeći drvene oblice, trake te uz ruke brojnih volontera su stijene pomaknute i vraćene na mjesto. Nakon što se uspješno oslobodio i obnovio ”okvir” bunara te napravila staza od kamenih ploča koja će služiti za pristupačniji prilaz kad krenu kiše i stvori se blato, iskopana je zemlja iz bunara u dubini od 1,5 m. Dok su vodili svoja stada na ispašu, pridružili su se lokalni stočari Stojić i Markulin koje je posebno obradovala obnova ovog bunara.
Filipu, studentu antropologije i etnologije te kulturne antropoligije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, je ovo također prvi susret s Dinarom i konceptom obnove lokvi: ”Sviđa mi se naučiti više o ovom području, a iskustvo je dragocjeno. Pogotovo kad vidiš rezultate rada i znaš da će to poboljšati kvalitetu života ljudima koji tu žive.”
Za kraj kampa, ostalo je još obnoviti i očistiti Donji bunar u Pekasavoj dragi, blizu planinarske staze Glavaš – Sinjal. Bunar se vremenom počeo urušavati i zarastao je grmljem pa blago nema pristup do njega. Radnu akciju je posjetio stočar Validžić koji se obradovao obnovi, budući da sa stadom prolazi tuda i bunar će mu biti od velike koristi.
U prošlosti je održavanje vodenih tijela ovisilo o rukama i korištenju lokalne zajednice, stoga je danas želja potaknuti lokalne organizacije, škole, planinare, lovce i druge da se uključe u obnovu i održavanje kako bi se dugoročno sačuvalo dinarsko blago u kršu.
”Posebno me oduševio kamen, a podno Dinare činiš se toliko malim. Suradnja čovjeka i njene prirode je važna i to se osjeti u ovakvim susretima i aktivnostima” , zaključuje Ena iz Umaga, apsolventica krajobrazne kulture u Ljubljani.
Nakon prošlogodišnjeg prvog volonterskog kampa na Dinari kada je 20 studenata boravilo dva tjedna i pri tom očistilo 28ha zarasle vegetacije na Ježeviću, ovaj suhozidni kamp je nastavak radnih akcija, druženja i zanimljivih radionica. Svi koji su upoznali Dinaru i dali svoj doprinos, složni su u jednom: iako je na izgled opustošeno, ovo je tako dragocjeno područje! Sudionici kampa su otišli kući bogatiji za novo iskustvo, pregršt smijeha i doživljaja te s novim prijateljstvima, a plodovi vrijednog rada će se tek vidjeti i biti poticaj drugima da krenu u zaštitu i očuvanje baštine dinarskog kraja.
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 461 puta
  • Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 30 Studeni -0001 00:00
Pretplati se na ovaj RSS feed