Institut za javne financije objavio je novu analizu transparentnosti proračuna lokalnih jedinica koja pokazuje da županije, gradovi i općine iz godine u godinu napreduju kada je u pitanju transparentnost financija i proračuna, pa je ovo prvo istraživanje u kojemu nema niti jednog grada koji nije objavio svoje proračunske dokumenete, a za razliku od prošlogodišnje trojke, prosječna ocjena koju su zaslužili gradovi za transparentnost je četvorka.
Institut za javne financije predstavio je u ponedjeljak rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih jedinica svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica, a koja pokazuje da se prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu popravlja i u četiri se posljednja ciklusa gotovo udvostručila s prosječnih 1,8 na 3,52.
Autori analize Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić i Branko Stanić dodijelili su i prosječne ocjene za transparentnost, pa su županije ocijenili odličnom ocjenom (4,9), gradovi zaslužuju vrlo dobar (4), dok su u prošlom istraživanju zaslužili trojku, a općine dobar (3,3). Naravno, ističu autori, tu je riječ o prosjeku i općine se među jedinicama dosta razlikuju, a posebno drastične razlike su među općinama gdje variraju od odličnog do nule.
Sve vrste lokalnih jedinica iz godine u godinu, dakle, objavljuju sve više proračunskih dokumenata, pa ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4 i općina 3,3. Također, ovo je prvi put da nema grada bez objavljenog bar jednog proračunskog dokumenta, ni općine bez službene mrežne stranice.
Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija, ističe se u zaključku analize.
Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Uz transparentno obznanjene proračune, građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica, pa time i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu: godišnje izvršenje proračuna za 2016.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.; prijedlog proračuna za 2018.; izglasani proračun za 2018., te proračunski vodič za građane za 2018.
Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su, navodi se u analizi, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija, a gradovi su prosječno najtransparentniji u Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj i Karlovačkoj županiji.
NAJTRANSPARENTNIJI
ŽUPANIJE:
Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Krapinskozagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Zadarska, Zagrebačka
GRADOVI:
Bakar, Benkovac, Buje, Buzet, Cres, Čakovec, Delnice, Donja Stubica, Dubrovnik, Duga Resa, Grubišno Polje, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Klanjec, Koprivnica, Krapina, Krk, Labin, Ludbreg, Makarska, Novalja, Novigrad, Novska, Ogulin, Opatija, Orahovica, Oroslavje, Osijek, Ozalj, Pazin, Pleternica, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Sisak, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždinske Toplice, Vodice, Vodnjan, Vrbovsko, Vrlika, Zabok, Zadar, Zagreb, Zlatar
OPĆINE:
Andrijaševci, Babina Greda, Barban, Barilović, Baška, Bedekovčina, Belica, Bistra, Brtonigla, Bukovlje, Cerna, Cernik, Crnac, Čačinci, Čaglin, Čavle, Dekanovec, Drnje, Dubravica, Dugopolje, Đelekovec, Đulovac, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Gornja Vrba, Gračac, Gračišće, Grožnjan, Hercegovac, Hlebine, Jarmina, Jelenje, Josipdol, Kalinovac, Kamanje, Kistanje, Kloštar Ivanić, Kneževi Vinogradi, Konavle, Kostrena, Koška, Kravarsko, Križ, Lasinja, Lovas, Lovran, Lukač, Mače, Mala Subotica, Malinska-Dubašnica, Marija Gorica, Maruševec, Matulji, Mikleuš, Nedelišće, Netretić, Nijemci, Omišalj, Perušić, Peteranec, Pisarovina, Pitomača, Podgora, Podravske Sesvete, Posedarje, Primošten, Promina, Ribnik, Rogoznica, Rovišće, Rugvica, Ružić, Selca, Selnica, Sibinj, Sokolovac, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Starigrad, Strahoninec, Stubičke Toplice, Sukošan, Sveta Marija, Sveti Ilija, Sveti Ivan Žabno, Svetvinčenat, Šodolovci, Štrigova, Tkon, Tompojevci, Tounj, Tribunj, Trnovec Bartolovečki, Tučepi, Udbina, Vela Luka, Velika, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo, Vidovec, Viškovo, Vladislavci, Vojnić, Vratišinec, Vrpolje, Vuka
Kao što je već navedeno, ovo je prvi put da nema ni jednog grada koji nije objavio ni jedan proračunski dokument a pomaci su, ističe se u analizi, još upečatljiviji ukoliko se ovi rezultati iz 2018. usporede s onima iz 2015. Dok je tada svih pet dokumenata objavila tek jedna općina (Viškovo), pet županija i petnaest gradova, ove je godine sve dokumente objavilo čak 107 općina, 17 županija i 54 grada. Bez ijednog objavljenog dokumenta bilo je 2015. čak 18 gradova i 148 općina, a danas je u toj kategoriji još ”samo” 25 općina.
Prosječna transparentnost općina zaostaje i za županijama i za gradovima, no konačno je ipak prešla trojku (3,3). Smanjio se postotak općina koje ne objavljuju ni jedan dokument (s 9 na 6%), a povećao postotak odlikašica (sa 16 na 25%).
Gledano po županijama, općine su najtransparentnije u Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj (4,4), te Primorsko-goranskoj (4,2), a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (1,9), Osječko-baranjskoj (2,6) i Varaždinskoj (2,9).
Po ukupnoj prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije najtransparentnije su Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka (4,3).
Premda su se prosječno sve vrste lokalnih jedinica popravile i objavljuju sve više svih vrsta dokumenata, samo se sve županije u potpunosti pridržavaju zakona, odnosno objavljuju izglasani proračun, te godišnje i polugodišnje izvješće. Za razliku od njih, dosta je gradova i još uvijek mnogo općina koje će morati uložiti još puno truda da bi barem zadovoljili zakonske obveze, a pogotovo da bi poslušali i preporuke Ministarstva financija, odnosno objavili i prijedlog proračuna i vodič za građane.
Kao i prethodnih godina, autori analize ističe najtransparentnije lokalne jedinice s malim brojem stanovnika (Ribnik, Grožnjan, Dekanovec, Tkon i Kamanje) i s niskim prihodima po stanovniku (Maruševec, Mače, Čaglin, Vidovec, Vratišinec i Sveti Ivan Žabno). Dakako, iznova valja naglasiti da gotovo sve županije, brojni gradovi, a i sve više općina, imaju odlične, dobro organizirane i lako pretražive mrežne stranice, te da po prvi put nema ni jedne općine bez mrežne stranice. Međutim, još uvijek je prevelik broj gradova i posebice općina s nedopustivo lošim, teško pretraživim, nepreglednim ili gotovo praznim mrežnim stranicama.
Budući da su u okvirima ovoga istraživanja već dosegle visoke razine transparentnosti, županije bi trebale poticati i pomagati lokalnim jedinicama na svom području, osobito manjim i siromašnijim, da i one postanu transparentnije, preporuka je autora analize koji smatraju i da
javnost mora pokazati interes, proračunski se obrazovati i participirati. Proračuni jesu složeni, ali uz pomoć već sada dostupnih brojnih proračunskih vodiča, aplikacija i vizualizacija, u nizu je lokalnih jedinica već moguće utjecati na odluke i pozivati vlasti na odgovorno ponašanje. Isto tako, u lokalnim jedinicama koje još uvijek ništa ne nude ili ne nude dovoljno, javnost mora ukazivati na primjere transparentnijih lokalnih jedinica i zahtijevati više razine transparentnosti. Uostalom, javnost može i od Vlade zahtijevati da ispuni preporuke Europske komisije i zabavi se problemom „rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica”.
U analizi se ističe kako gotovo sve županije imaju kvalitetne i pregledne mrežne stranice, a po lakoći snalaženja ističu se Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska. Osim Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske sve su objavile vodiče za građane. Posebice valja istaknuti Zadarsku županiju koja građanima već godinama nudi općeniti vodič kroz proračun, te vrlo pregledne ‘proračune u malom’ uz svaki proračunski dokument, pa i uz sve izmjene i dopune proračuna, te ‘izvješća u malom’ uz svaki polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna.
Sve je više gradova s odličnim mrežnim stranicama na kojima se građani mogu vrlo lako snaći, primjerice: Bakar, Benkovac, Buje, Duga Resa, Grubišno Polje, Jastrebarsko, Koprivnica, Krapina, Krk, Novalja, Novigrad, Ozalj, Požega, Pula, Rab, Rovinj, Split, Šibenik, Umag, Vodnjan i Zagreb.
Uz pregledne i dobre web stranice, u analizi se ističu i gradovi koji su otišli i korak dalje – tako Rijeka građanima nudi e-konzultacije da ocijene tekući proračun i ponude i obrazlože svoje prijedloge i projekte za iduću proračunsku godinu, participativno budžetiranje da sudjeluju u planiranju i donošenju proračuna kroz male komunalne akcije i program lokalnog partnerstva, te edukativnu proračunsku igru Proračun. Građanima Slavonskog Broda se nudi sudjelovanje u kreiranju gradskog proračuna, tako da navedu projekte i radove koje žele vidjeti u idućoj proračunskoj godini. Osijek na posebnoj mrežnoj stranici Čist račun prikazuje kako se puni i prazni osječki proračun. Pazinska uprava putem mrežnih stranica Pazi(n), proračun očekuje aktivno uključivanje građana u proces donošenja gradskog proračuna, nudeći im vizualizacije proračuna 2018., sudjelovanje u izradi proračuna 2019., te rasprave na proračunskom forumu.
Valja istaknuti i godinama kritiziranu Pleternicu koja se ne samo drastično popravila objavivši svih pet dokumenata, već je ponudila i vrlo preglednu mrežnu stranicu, javni poziv za sudjelovanje u kreiranju proračuna, te e-savjetovanje o prijedlozima proračunskih dokumenata. Nažalost, postoje i gradovi koji kao da se trude građanima što više otežati pristup proračunskim dokumentima. Tako se, primjerice, u Belom Manastiru tek uz mnogo intuicije i popriličnog broja klikova (naslovnica / gradska uprava i organizacija / pravo na pristup informacijama / objavljivanje informacija) jedva nekako stigne do naslova proračuna u koji je nemoguće ući, jer link jednostavno ne radi.
Kako su ocjenjene pojedine jedinice lokalnih samouprava možete pogledati i na interaktivnoj karti Instituta za javne financije