Gradnju mosta nad koritom rijeke Cetine nedaleko sela Vinalića poduzela je austrijska uprava 1907. godine. Gradili su ga domaći majstori dotjeranim kamenom tamno-sive boje. Ima tri otvora polukružnog oblika jednakih veličina koji leže na kamenim pilonima pravokutnog presjeka. Betonska stopa njihovih temelja novijeg je datuma. Čeoni zid mosta završava vijencem pravokutnog presjeka koji se pruža čitavom dužinom mosta. Ograda mosta je kamena s kosim većim poklopnim pločama. Duž ograde, neposredno iznad vijenca, nalaze se otvori za odvod kišnice. Veze između konstrukcije mosta i puta učvršćene su krilnim zidovima stožastog oblika od grubo obrađenog kamena s uzvodne i nizvodne strane. Razina mosta je horizontalna. Oblikom i načinom gradnje srodan je ostalim mostovima iz druge polovice 19. i s početka 20. stoljeća u Dalmaciji.
Cijelo područje oko mosta, uključujući i korito rijeke, veliko je arheološko nalazište, a ističe se velika prapovijesna utvrda, tzv. Balečka gradina, iznad desne obale Cetine s južne strane mosta. Oko mosta je pronađeno više antičkih, tj. rimskih natpisa, dok je u koritu Cetine pronađen brončani prapovijesni mač. Na prostoru obližnjeg zaseoka Jare nalazi se na ostatke rimske ville rustice. Prilaz rijeci sa zapada štiti tzv. Kosorska glavica na kojoj se također nalazi velika prapovijesna gradina. Balečki most upisan je u Registar kulturnih dobara RH.